Dom za miješanje

Kronološki rekonstruiramo političku odgovornost bivšeg načelnika Ante Jerolimova i aktualnog načelnika Jure Brižića u vezi s projektom Prtljug, sugerirajući da je spoj mogućeg kriminala i političke nesposobnosti Općinu Preko doveo do financijskog kolapsa

Foto: Kumarice

Pišu: Kumarice

„Kriminal!? Pa, moglo bi se i tako reći.“, kazao je prošli tjedan načelnik Općine Preko, Jure Brižić, za internetski portal Zadarski.hr, referirajući se na prodaju općinske zgrade „Dom na žalu“ u Preku.

Spomenuta zgrada, koju koristi Pučko otvoreno učilište, Turistička zajednica te razne lokalne udruge, završila je na bubnju zbog duga koji općina ima prema austrijskom odvjetniku Leopoldu Spechtu. Dug je stvoren 2012. godine prilikom davanja koncesije nad općinskim zemljištem u uvali Prtljug, a iznosio je milijun eura, da bi danas, zbog kamata i sudskih troškova, narastao do 2,5 milijuna eura. „Možda je tu bilo kriminala, ja stvarno ne znam“, nastavio je Brižić, „i ne želim se u to miješati, ali mi nismo podnijeli nikakve prijave“.

Pa, pošto načelnik ne može sa sigurnošću utvrditi je li postojao kriminal, ili nešto sasvim drugo (jer „stvarno ne zna“), iskoristit ćemo priliku da opet (o ovome smo već pisali prije tri godine u petom broju Kumarica) opišemo događaje koji su doveli do financijskog kolapsa Općine Preko.

Dakle, kronologija kaže:

Godina 2005.
Tvrtka „Duboko plavetnilo“, u vlasništvu neimenovanih austrijskih investitora, dobila je na natječaju Općine Preko pravo kupnje zemljišta u uvali Prtljug u Lukoranu. Na tom je terenu bila planirana gradnja turističkog naselja s hotelom, urbanim vilama i apartmanima. Tadašnji HDZ-ov načelnik Ante Jerolimov povodom prodaje kazao je Zadarskom listu: „Ovaj projekt je za Općinu Preko od izuzetne važnosti, između ostalog, i zbog zapošljavanja lokalnog stanovništva, jer bi naselje otvorilo tristotinjak stalnih i sto pedeset sezonskih radnika“. Međutim, natječaj je ubrzo bio blokiran jer je Državno odvjetništvo našlo dokument po kojem zemljište nije bilo u vlasništvu općine, već Hrvatskih šuma. Jerolimov je tada poručio: „Općina Preko krenut će u postupak razvlaštenja kojim bi se omogućila koncesija s pravom građenja“.

Godina 2011.
Načelnik Jerolimov u kolovozu izjavljuje Zadarskom listu: „Zemljište u Prtljugu sad je vlasnički čisto, u posjedu je Općine Preko i budući investitor neće imati nikakvih prepreka“.

Godina 2012.
Na novom natječaju opet je pobijedila tvrtka „Duboko plavetnilo“, te je sa sklopljenim ugovorom, u ime „Dubokog plavetnila“, odvjetnik Leopold Specht uplatio 7,5 milijuna kuna zajma na račun općine. Međutim, u narednim mjesecima sklapaju su aneksi zbog kojih dolazi do raskida suradnje, a krajem godine, kako to biva u nepredvidivom svijetu poduzetništva, proglašen je stečaj „Dubokog plavetnila“.

Godina 2015.
Poslije raskida suradnje Općina Preko nije vratila 7,5 milijuna kuna odvjetniku Spechtu, na što je ovaj podnio tužbu Trgovačkom sudu u Zadru. Na ročištu je načelnik Jerolimov izjavio kako ti novci nisu bili tretirani kao kapara, pa obećao Spechtu povratak cijele svote čim bude pronađen novi investitor. Zatim je, mjesec dana kasnije, pritisnut aferom s lažnom diplomom, dao neopozivu ostavku.

Godina 2017.
Jerolimova je potom na čelu općine (dvogodišnji mandat politički beznačajnog Karla Novoselića kao njegova zamjenika nećemo računati) naslijedio Jure Brižić, dotadašnji vijećnik HDZ-a, koji je odlučio kako neće isplatiti odvjetnika nego će nastaviti parnicu. Brižić je na sudu problematizirao to što je Specht preuzeo potraživanja od „Dubokog plavetnila“, spominjući moguću zastaru.

Godina 2021.
Trgovački sud u Zadru donio je pravomoćnu presudu prema kojoj Općina Preko mora odvjetniku Spechtu vratiti postojeći dug iz 2012. godine, koji se s kamatama i sudskim troškovima popeo iz 7,5 na 17,5 milijuna kuna. Brižić je izjavio portalu Telegram.hr da u pravorijeku stoji kako će Općina Preko isplaćivati mjesečne rate od 120 000 kuna, i tako narednih dvanaest godina, zaključivši da to „ne ugrožava njeno poslovanje“.

Godina 2023.
Općina Preko mijenja dogovor te otplaćuje dug u mjesečnim ratama od 64 000 eura (480 000 kuna).

Godina 2024.
Do kraja godine podmireno je oko 1 500 000 eura (oko 10 000 000 kuna). No, austrijski vjerovnik odlučio je ubrzati naplatu te je pravno osigurao prodaju općinske imovine, konkretno zgradu „Dom na žalu“ procjenjenu na 640 000 eura.

Sadašnjost, veljača, godina 2025.
Brižić izjavljuje Zadarskom listu kako se nada da nikome „Dom na žalu“ neće biti interesantan. No, bez obzira na njegovu nadu, nadmetanje za kupnju će trajati od 26. ožujka do 9. travnja, s početnom cijenom od 509 500 eura.

Zaključak
Kriminal!? Pa, moglo bi se i tako reći, da citiramo Brižića. A kriminal s jedne i kriminalna nesposobnost s druge strane!? Hm, možda je tako ipak preciznije, jer načelnik, koga ćemo zbog svega priloženog smjestiti na stranu kriminalne nesposobnosti, do današnjeg dana skriva karte i govori kako se „ne želi u sve to miješati“, iako je u ovoj dvadesetogodišnjoj političko-poduzetničkoj partiji briškula i trešeta bio dobrano umiješan i promiješan (prvo kao vijećnik, a zatim kao načelnik), jednako kao i njegov prethodnik Jerolimov. Štoviše, od političke garniture, dvojica načelnika su po svemu sudeći bili jedini za stolom. Tko je pak predstavljao poduzetnički milje, kamufliran u terminu „anonimni austrijski investitori“, to ostaje za vidjeti.

Naposljetku, treba razumijeti zašto Brižić ne želi podnijeti nikakvu prijavu. Ultima je, a on nije siguran što mu je suigrač motirao.